Depoziti u bankama od oko 7,3 milijarde evra, što je iznad nivoa štednje od pre krize, svedoče o vraćanju poverenja u finansijski sistem. Veliku ulogu u vraćanju poverenja u bankarski sistem zemlje imale su centralna banka, Agencija za osiguranje depozita i Vlada Srbije. Te institucije, posle naglog povlačenja dela depozita iz banaka tokom 2009. godine primenile su mnoge mere i vratile poljuljano poverenje u banke. Sadašnji trenutak u Srbiji karateriše visok rast cena hrane i inflacije koji su velikim delom podstaknute dešavanjima na svetskom tržištu, a delom zbog rasta kontrolisanih cena. Kašnjenje u isplati zajmova jedan je od latentnih problema. To kod privrede iznosi 22,5 odsto, dok kod fizičkih lica iznosi nešto preko 17 odsto, a zajmovi u Srbiji veoma su dobro obezbeđeni hipotekama.
Guverner Dejan Šoškić rekao da o vraćanju poverenja u finansijski sistem svedoče ukupni depoziti u bankama od oko 7,3 milijarde evra, što je iznad nivoa štednje od pre krize.
Depoziti u bankama od oko 7,3 milijarde evra, što je iznad nivoa štednje od pre krize, svedoče o vraćanju poverenja u finansijski sistem, kaže guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić.
"Veliku ulogu u vraćanju poverenja u bankarski sistem zemlje imale su centralna banka, Agencija za osiguranje depozita i Vlada Srbije, rekao je Šoškić, na dvodnevnoj konferenciji Evropskog foruma institucija za osiguranje depozita, koja se održava u hotelu "Hajat".
Guverner je dodao da su te institucije, posle naglog povlačenja dela depozita iz banaka tokom 2009. godine primenile mnoge mere i vratile poljuljano poverenje u banke.
Prema njegovim rečima, sadašnji trenutak u Srbiji karateriše visok rast cena hrane i inflacije koji su velikim delom podstaknute dešavanjima na svetskom tržištu, a delom zbog rasta kontrolisanih cena.
"Kašnjenje u isplati zajmova jedan je od latentnih problema", naveo je Šoškić, objasnivši da to kod privrede iznosi 22,5 odsto, dok kod fizičkih lica iznosi nešto preko 17 odsto, napominjući da su zajmovi u Srbiji veoma dobro obezbeđeni hipotekama.
Međutim, kako je naveo Šoškić, problem u Srbiji je visoki nivo "eurizacije", jer je u proteklih četrdesetak godina naše stanovništvo dobilo privilegiju da štedi u stranoj valuti, tako da je tu naviku teško eliminisati.
Narodna banka Srbije stimuliše obrnuti proces, odnosno štednju u dinarima različitim podsticajnim merama.
Govoreći o bankarskom sistemu Srbije, Šoškić je naglasio da je on veoma visoko kapitalizovan i da je po stepenu adekvatnosti kapitala u bankama koji iznosi više od 20 odsto daleko ispred proseka u EU, gde taj pokazatelj iznosi oko 12 odsto.
Dvodnevnu konferenciju u hotelu "Hajat" organizuju Agencija za osiguranje depozita i Evropski forum institucija za osiguranje depozita.
Tema ovogodišnje konferencije jeste finansiranje sistema osiguranja depozita i fondova za zaštitu investitora, što je od posebnog značaja za stvaranje preventivnih mera za očuvanje finansijskog sektora.